Prohodavanje


Prva godina života je period najintezivnijeg motornog razvoja deteta. U tom periodu beba uči da se okreće sa leđa na stomak i obrnuto, da sedi i puzi, uspravlja se u stojeći položaj, da bi kao vrhunac svega toga na kraju prohodalo samostalno. To svi roditelji s nestrpljenjem očekuju.


Međutim, individualne razlike su velike. Neka deca će prohodati sa 10 meseci, mnogo njih oko prvog rođendana ali ne svi! 

Sasvim je u redu ako dete prohoda do godinu ipo pa čak i koji mesec kasnije. Sve se to smatra uobičajenim, normalnim razvijem deteta.

Želja deteta za kretanjem i istraživanjem mogućnosti sopstvenog tela kao i prostora u kome boravi je toliko velika da roditelji često ne mogu da isprate toliku aktivnost pitajući se „odakle im toliko snage“. Upravo je taj snažan impuls za kretanjem dovoljan podsticaj da dete u svakom uzrastu koristi motornu šemu koja je najoptimalnija – za koju je zrelo. 

Tako će neka deca prvo naučiti da puze pre nego što se odvaže na prve korake, dok će druga preskočiti ovu fazu i polako ispitivati sopstvene mogućnosti kretanja pridržavajući se za nameštaj, dok se ne odvaže na prve korake.

Smatra se da je dete naučilo da hoda kada napravi 7 samostalnih koraka u slobodnom prostoru

Najvažnije što roditelji mogu da urade je da dete spuste na pod i omoguće mu bezbedno okruženje: neklizajuću podlogu, zaštitite ivice nameštaja, uklone sitne i lomljive predmete… i okruže dete igračkama primerenim uzrastu koje će ga dodatno motivisati da se kreće i istražuje.

U želji da pomognu detetu, mnogi roditelji stavljaju dete u dubak ali mu time onemogućavaju da istražuje i upozna sopstvene mogućnosti, da nauči bezbedno da pada i procenjuje gravitacionu sigurnost. Dubak predstavlja opasnost i zbog toga što zbog raznih prepreka po kući, kao što su pragovi, ivice tepiha ili igračke, može doći do prevrtanja deteta iz dupka i nezgodnog padanja. Zato je sigurnije, prirodnije i zdravije ostaviti dete da se igra na podu nego ga staviti u dubak. Takođe se ne preporučuje obuvanje cipela u kući, kao ni držanje deteta za obe ruke kako bi samostalno prohodalo. Jednostavno dete će samo prohodati kada za to bude bilo spremno.

Uspravljanje i prohodavanje su dugačak proces usklađivanja mnogih složenih mehanizama u telu deteta. Telesna masa, visina, vreme provedeno na podu, karakter deteta i motivacija utiču na vreme prohodavanja.

Preporuka fizijatra

Pogledajte i video sa savetima za roditelje o ovom segmentu razvoja dece

Pogledajte našu preporuku igračaka za podsticanje prohodavanja

Najčešća pitanja i odgovori:

1.Kada je pravo vreme da dete prohoda? 
Najveći broj dece prohoda oko prvog rođendana. Očekivano vreme za prohodavanje je između 10. i 18. meseca, a toleriše se i koji mesec više. 
2. Kada možemo reći da je dete prohodalo? 
Kada napravi najmanje 7 koraka u slobodnom prostoru. 
3. Šta prethodi hodanju? 
Priprema za hodanje podrazumeva istraživanje različitih formi kretanja: okretanje sa leđa na stomak, bauljanje, puzanje, podizanje na kolena, uspravljanje, bočni hod, stajanje bez pridržavanja, prelazak od jednog komada nameštaja do drugog, prva dva tri koraka do magičnih 7 koraka kada se smatra da je dete prohodalo. 
4. Da li se proces prohodavanja može ubrzati? 
Bez obzira što vlada mišljenje da deca brže prohodavaju kada ih vodimo za ruke ili stavljamo u hodalice, to nije tačno. Motivaciju za različite oblike kretanja kod deteta možete podsticati uz pomoć igračke ili drugog, detetu dovoljno interesantnog predmeta. U želji da stigne do željenog predmeta, dete će pronalaziti različite načine kretanja i proširivati svoje motoričke sposobnosti.  Ali, čak i bez vašeg truda, detetova motivacija za kretanjem je nezadrživa jer dolazi „iznutra“. Ona je prirodna jer smo mi kao vrsta predodređeni za hodanje. 
5. Šta utiče na vreme prohodavanja? 
Uspravljanje i prohodavanje je dugačak proces usklađivanja mnogih mehanizama na koje utiče telesna masa, visina, vreme provedeno na podu, karakter deteta i motivacija deteta za kretanjem.  
6. Kako mogu da otkrijem da moje dete neće prohodati u očekivanom periodu? 
Svako dete u Srbiji tokom prvih 6 meseci od rođenja bi trebalo da ide na redovne mesečne kontrole kod pedijatra što je optimalno vreme za otkrivanje razvojnih odstupanja. Tada se dete upućuje kod fizijatra ili nekog drugog stručnjaka koji se bavi dečijim razvojem.