Razvoj funkcije šake

Jedan od odgovora stručnjaka koji uvek iznenadi roditelji je da priprema za polazak u školu počinje od rođenja! A oni najprecizniji kažu: još i pre rođenja!!! Pa kako? Vrlo jednostavno. 

Složićete se da je za polazak u školu neophodno da dete ima razvijenu funkciju šake kako bi lako i precizno manipulisalo olovkom i uspešno se opismenilo. A tu je i sve ostalo što podrazumeva uspešan razvoj fine motorike: spretno zakopčavanje i otkopčavanje dugmadi i rajsfešlusa, vezivanje pertli, manipulacija priborom za jelom, za ličnu higijenu...mnogo toga što omogućava samostalnost neophodnu za polazak u školu. Razumevanjem procesa razvoja šake i raznovrsnih načina za stimulaciju, roditelji mogu podstaći pravilan razvoj šake. A stručnjaci kažu da je šaka oruđe ljudskog uma. Dakle, obratite pažnju!

Razvoj šake počinje još u maminom stomaku. 
Zahvaljujući savremenoj tehnologiji danas možemo da posmatramo fetus kako dodiruje zidove uterusa, hvata i igra se pupčanom vrpcom, stavlja palac u usta, izdvaja kažiprst... Kada se beba rodi, šakice su zatvorene, stisnute u pesnicu.
Razvoj podrazumeva postepeno otvaranje šakice. Roditelji uživaju kada ih beba uhvati za prst, ali u stvari, pravi način da stimuliše otvaranje šakice je da odrasli svojom rukom dodoruju spoljnu stranu bebine šakice. Kao po komandi, kada to uradite, beba spontano otvara šakicu i širi prstiće :)

Oko 3. meseca beba dovodi ruke u srednju liniju, stavlja ruke u usta, prepliće prstiće, hvata benkicu, postavlja otvorene šakice na ponuđenu igračku, posebno na one okruglog oblika kao što su zvečke, lopte srednje veličine i različite teksture.   
U 4. mesecu beba podiže ruke, hvata predmet otvorenim šakicama i stavlja ga u usta.

Oko 6. meseca beba počinje da hvata predmet jednom rukom, okreće ga, trese, prebacuje iz ruke u ruku.
Već sa 7-8 meseci može da zadrži po jednu igračku u svakoj ruci i da lupka jednu o drugu... 
Retko ko obraća pažnju na ove stvari ali je za svaku bebu veliki napredak, a stručnjacima pokazatelj očekivanog razvoja, upravo to da postepeno otvara šakice, da poseže za igračkama, da ih prebacije iz ruke u ruku, da je u stanju da u isto vreme drži dve igračke u dve ruke i da njima manipuliše.

Šake kao oslonac

Osim za hvatanje, šake imaju važnu funkciju oslonca.
Okretanjem na stomak započinje učenje oslonca na otvorene šakice i funkcija zaštite pri padu.

Oko 9. meseca, beba manipuliše predmetima različitih veličina, vrti, udara, gnječi, pritiska, stiska, podiže predmete koji su teški a u isto vreme hvata sitnije predmete vrhovima prstiju. Činjenica da je beba u stanju da sa dva prstića pokupi mrvicu sa poda je s jedne strane svedoči o razvoju preciznog tzv. „pincentnog hvata“ ali s druge strane to poziva roditelje na veći oprez jer upravo zahvaljujući toj sposobnosti sitni predmeti mogu završiti u dečijim ustima!

Od prvog rođendana spremni za brojne aktivnosti

Oko prve godine, šaka je „spremna“ za mnoge funkcije i tada kreće otvaranje i zatvaranje fioka, vađenje predmeta iz njih, izdvajanje kažiprsta za pritiskanje, razdvjanje i spajanje kockica, vožnja autića, hvatanje i bacanje lopti različitih veličina, ubacivanje oblika u otvore i slično.
Između prve i druge godine dete koristi prstiće da uzima hranu, potom počinje da koristi pribor za jelo, izuva cipelice i patike. U ovom periodu je važno ohrabrivati sve ove aktivnosti i podsticati dete na osamostaljivanja uprkos nespretnosti, sporosti i nedovoljnoj preciznosti. Roditelji često greše jer nemaju dovoljno strpljenja da sačekaju da dete samo uradi započetu radnju. A dete pokazuje veliku motivaciju da savlada novu veštinu.

Od druge godine više avanturističkog duha

Od druge godine dete je sve aktivnije/smelije u parku, na igralištu, terenu: penje se, vozi trotinet, gura guralice, kasnije bicikl. Poligoni postaju sve privlačniji. A u svemu tome se razvijaju raznovrsne funkcije šake jer novi prostori i nove aktivnosti zahetvaju guranje, vučenje, držanje, podupiranje, hvatanje ...  U kući i vrtiću dete sve češće drži flomastere, crta kredom po tabli/betonu, voli četke i vodene bojice. Počinje da spaja celine iz delova, igra se bockalicama, niže sitne delove na kanape, gradi od kockica sve kompleksnije strukture.  Veličina olovaka, kockica i drugih delova koji se spajaju/razdvajaju vremenom treba da bude sve manja jer se time podstiče veća preciznost što pospešuje razvoj funkcije šake.

Još malo do cilja

Do 6. godine očekuje se da dete pravilno drži olovku bez velikog pritiska na papir, da je u mogućnosti da koristi tanke krede i četkice za slikanje. I tako se dete priprema za polazak u školu. Pogledajte i kratak video o benefitima pravilnog razvoja mališana, od novorođenčeta do predškolca.

Naša preporuka igračaka za razvoj šake

Razvoj šake kod deteta podrazumeva upotrebu igračaka kojim se podstiče preciznost pokreta, razvija jačina stiska, korišćenje prstića i vežba brzina pokreta.
Pogledajte igračke koje za svrhu imaju podsticanje ovih sposobnosti.


Pogledajte odgovore na najčešća pitanja roditelja:


1. Kada počinje priprema za školu?
Priprema za polazak u školu počinje od rođenja! Za polazak u školu neophodno da dete ima razvijenu funkciju šake kako bi lako i precizno manipulisalo olovkom i uspešno se opismenilo. A stimulacija razvoja šake počinje od rođenja. Ne kaže se za džabe da je šaka oruđe uma. Razvoj šake podstiče kognitivni razvoj. 
2. Da li roditelji mogu da podstaknu razvoj šake?   
Razumevanjem procesa razvoja šake i raznovrsnih načina za stimulaciju, roditelji mogu podstaći njen pravilan razvoj.  
3. Kada početi sa stimulacijom razvoja šake?  
Malo roditelja zna da se sa stimulacijom kreće od samog rođenja. Najpre podsticanjem otvaranja šakice, a onda nuđenjem igračaka i predmeta različite teksture koji motivišu dete da uvežbava hvatanje, lupkanje, zveckanje, ubacivanje/izbacivanje stvari iz kutija... Osim za manipulativne svrhe, veliki značaj pravilnog razvoja šake u prvoj godini je i vežbanje oslonca prilikom osvanja aktivnosti kao što su sedenje, puzanje i zaštita od povređivanja tokom prohodavanja.
4. Kako se uvežbava pravilno držanje olovke?  
Spretno držanje olovke uvežbava se sticanjem iskustva crtanja i pisanja, ali ne samo time. Čim pokaže interesovanje, najčešće posle prvog rođendana, detetu možete dati olovku, kredu ili flomaster. Pravilo je: što je dete manje, pribor za pisanje treba da bude robusniji. Najteže je manipulisati tankim priborom i to koriste starija deca. Međutim ne treba zaboraviti da postoji čitav spektar igara i dnevnih rutina koje podstiču razvoj fine motorike. Najvažnije je detetu pružiti priliku da, bez obzira na nespretnost, razvija samostalnost prilikom hranjenja, oblačenja, održavanja lične higijene i higijene prostora. Isto važi i za najrazličitije igre koje razvijaju spretnost prstiju i šake.